petak, 11. veljače 2011.

"KONJIC DOBIO ZAVIČAJNI MUZEJ"


KONJIC – U samom središtu grada Konjica, odmah pored čuvene Kamene ćuprije, otvoren je Zavičajni muzej čiju su izgradnju i opremanje financirali Općina Konjic i USAID. U izgradnju je uloženo oko 400 tisuća maraka s tim da je općina Konjic izdvojila 275 tisuća, a ostatak od 125 tisuća maraka osiguran je donacijama Kraljevine Nizozemske, USAID-a i Švedske agencije za međunarodnu suradnju i razvoj SIDA preko Projekta upravne odgovornosti (GAP).
U staroj jezgri grada

Glasnogovornica Općine Konjic Biljana Handžo istaknula je da će muzej imati etnografsku i povijesnu zbirku te galerijski prostor za postavke različitih izložbi. To je prvi muzej tog tipa, pored muzeja drvorezbarstva koji je otvoren davne 1924.
“Nije slučajno da se Zavičajni muzej nalazi u staroj jezgri grada. Time se zaokružuje prvobitna ideja ponovnog vraćanja autentičnog izgleda stare jezgre grada”, kazala je Handžo za naš list, dodavši da će Zavičajnim muzejom u početku, do iznalaženja trajnog rješenja, upravljati JU Narodni univerzitet, a depadans ovog muzeja bit će rodna kuća Zuke Džumhura, koja je već ranije otvorena za javnost.
Načelnik općine Emir Bubalo kazao je da je Konjic grad koji ima bogatu povijesno-kulturnu baštinu pa se ukazala potreba da se mnogobrojne starine pohrane na jedno mjesto.
“Bez njegovanja prošlosti nema budućnosti”, istaknuo je Bubalo, obećavši da će i u budućnosti još više nastojati otkriti izuzetno bogatu konjičku etnografsku baštinu.

Bogata prošlost

Kako je kazala Handžo, otvaranje Zavičajnog muzeja samo je početak, jer tek od sada bi se trebalo krenuti u prikupljanje predmeta koji na poseban način prikazuju kako su nekada živjeli naši stari.
“Prošlost Konjica je zaista bogata. Veliki broj nacionalnih spomenika je pod zaštitom države, a zadnjih godina se radi mnogo na revitalizaciji istih. Pored same kulture kao segmenta koji ima veliki prioritet u samom gradu, povijesno-kulturna baština je nešto čemu se poklanja ogromna pozornost”, rekla je Handžo.
U muzeju koji će se u početku moći posjećivati svaki dan od 11 do 13 i od 17 do 19 sati posjetitelji mogu vidjeti različite drvorezbarske proizvode, kao i različite narodne nošnje iz krajeva konjičke općine. Eksponate su najvećim dijelom donirali sami građani Konjica.

JABLANICA-MOST


Josip Broz Tito je otvorio ovaj objekat 11. novemba 1978. godine, a posvećen je najhumanijoj bici u istoriji ratovanja, a to je Bitka za ranjenike na Neretvi, riječi su kojima nas je dočekao naš domaćin Ćamil Cero, direktor Muzeja "Bitka za ranjenike na Neretvi", koji se nalazi u Jablanici.

Muzej je u ratu dosta devastiran, kao i glavna postavka, ali kako kaže Cero, čine sve da je u potpunosti obnove.

"Problem nam je i krov koji prokišnjava, a za njegovu sanaciju je neophodno 50.000 KM. Obezbijedili smo nešto sredstava od Vijeća ministara BiH, pa sada tražimo i na drugim stranama. Nadamo se da ćemo ih u toku ove godine obezbijediti, kako bi završili stalnu muzejsku postavku 'Bitka za ranjenike'. Pored toga, ovdje mislimo da napravimo i jednu etnografsku izložbu", otkriva nam Ćamil Cero, dok laganom šetnjom kroz muzej dolazimo do prekrasne jablaničke etno-kuće.

Malena kućica od kamena osvijetljena fenjerima vraća posjetioce u vremena kako se nekada živjelo na području jablaničkog kraja.

"Etno-kuću smo napravili 2004. godine s ciljem očuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa jablaničkog kraja. Jedna naša grupa je obišla čitavo područje općine Jablanica, prikupila veliki broj eksponata. Angažovali smo majstore i vidite nešto smo napravili. Da pokažemo našim posjetiocima kako se nekada živjelo", kaže Cero i dodaje:

"Tada nije bilo toliko stresa. Išlo se na izvor po vodu. Možete vidjeti i stan, razboj na kojem su žene tkale. Možete vidjeti bešiku, siniju, dubak, banjicu, kao preteču današnjih banja, ognjište. Uskoro ćemo preko puta etno-kuće napraviti i vodenicu i time zaokružiti etnografsku izložbu", ispričao je Cero.

Porast posjećenosti: Ističe da posjećenost muzeja iz godine u godinu raste.

"Mogu vam reći da je muzej od 1978. do 1988. posjetilo više od tri miliona posjetilaca. Znači, 300.000 posjetilaca godišnje. Međutim, nema najvažnijeg eksponata, a to je porušeni most. Njega je rijeka Neretva odnijela 17. novembra 1991. godine. Zato je kriva 'Elektroprivreda BiH', ona je pustila sve klapne hidroelektrana", podsjeća Cero.

Dodaje da je tadašnja uprava bila spremna da obnovi most.

"Nažalost, počeo je rat i aktivnosti su prekinute. Sada ovaj menadžment nije baš bio voljan, međutim u aprilu je Općinsko vijeće zauzelo stav, došli su i predstavnici 'Elektroprivrede' da vrate most. Mi smo na neki način optimisti da će to preduzeće vratiti eksponat, da bude u onakvom stanju kakav je bio do te godine", kaže Cero.

Podsjeća da je ostao jedan dio tog legendarnog mosta.

"Što se tiče drugog dijela, stručnjaci će reći svoje mišljenje da li će biti korišten onaj koji je ponijela Neretva ili će biti napravljen potpuno drugi. A sa strane drveni da posjetioci mogu prići. Most je bio i ostao brend, ne samo Jablanice, nego cijele zemlje i zbog njega su ljudi najviše dolazili, a sada imamo samo jedan njegov dio", kaže Cero.

Glavna izložbena postavka "Bitka za ranjenike", prema njegovim riječima, biće obogaćena za još niz detalja.

"Prikupili smo veliki broj eskponata. Tu su drvena kola, nabavili smo i model konja da prikažemo detalj prevoza ranjenika. Imamo makete aviona, njemačkih štuka i još ćemo toga prikupiti", kaže Cero.
Bitka na Neretvi:

On ističe da je Bitka na Neretvi bila bitka za spas 4.000 bolesnih, ranjenih partizana.

"Oni su se krajem februara 1943. godine našli u jednom obruču u potpunom okruženju. Iz pravca Sarajeva su napadale jake njemačke snage, a iz pravca Mostara Italijani i četnici. Sa lijeve obale Neretve četnici Draže Mihajlovića, a iz pravca Bugojna i Vakufa Nijemci i ustaše", priča Cero.

Pojašnjava da je to bila bezizlazna situacija.

"Tada je Josip Broz Tito, komandant partizanskih snaga, da bi zavarao neprijatelja naredio rušenje mostova. Srušeno je pet mostova. Znači, nije srušen samo ovaj u Jablanici. Kada su srušeni mostovi na Neretvi, naređeno je da se odbaci jaka njemačko-ustaška grupacija koja je napadala prema ranjenicima. Protivudar je izveden sa planine Makljen", kaže Cero.

Naglašava da je lično Tito komandovao partizanima.

"Nijemci i ustaše su potisnuti u dolinu rijeke Vrbas i kada su očekivali da će tu biti proboj, oni se grupišu. Ali na tu stranu Tito nije naredio pokret, već iz Prozora prema Jablanici. Ali je sada trebalo forsirati Neretvu. Kada je ovaj most u Jablanici srušen, partizani su se počeli penjati, a prvo su se popeli Dalmatinci. Uništili su četnike u bunkeru", podsjeća Cero, pokazujući na dio iznad srušenog mosta gdje je sada ugostiteljski objekat.

Dodaje da su poraženi četnici u noći između 6. i 7. marta 1943. godine potisnuti od Jablanice.

"Trebalo je da bude napravljen drveni most i taj su partizani napravili za 19 sati. Preko njega su prešli ranjenici i partizani. Prelaz ranjenika je trajao osam dana i noći. Kada su prešli, Tito je opet naredio da bude spaljen drveni most. Bačeni su topovi, tenkovi i kamioni teška srca, jer nije bilo puta, ceste, a znali su da idu Nijemci", kaže Cero.
Proboj partizana:

Dodaje da su neprijateljske snage očekivale proboj partizana kod Vrbasa, a ne u Jablanici.

"Njemački komandant za čitav Balkan Aleksandar Ler je javio Hitleru da nema partizana ni ranjenika, međutim oni nisu dobili naređenje da idu dalje. Očekivalo se da će dalje partizani doživjeti poraz od četnika. Međutim, kao što je poznato, četnici će doživjeti potpuni vojni i politički poraz u Drugom svjetskom ratu. Ovo je bila četvrta ofanziva ili kako su je Nijemci nazvali operacija 'Vajs'. I zato kažem, cilj Uprave muzeja je da obnovi ovu postavku", kategoričan je Cero.

U sklopu sadašnje postavke može se vidjeti dio naoružanja koje su partizani oteli od neprijatelja. Zatim, njemačka uniforma, fotografije sa prelaska Neretve, šljemovi, bombe.

Tu je i fotografija mosta koji su srušili partizani u Jablanici.

"Taj most je izgrađen u doba Austrougarske i njega su srušili partizani u zoru 3. marta 1943. godine. Zatim, iste godine Nijemci grade željezni most i njegove ostatke danas gledate. Preko njega je do 1967. godine vozio Ćiro, a most je srušen 1968. godine, kada je sniman film 'Bitka na Neretvi' Veljka Bulajića. To vam je istina", ispričao je Cero.

Cijena ulaza u ovaj muzej za djecu je 0,50KM, domaće goste 1 KM, a strance 2 KM.


Duljina: 225 km
Nadmorska visina izvora: 1.095 m
Prosječni istjek: 378 m³/s
Površina porječja: 5.581 km²
Izvor: Zelengora, Bosna i Hercegovina
Ušće: Jadransko more
Pritoci: Repešnica, Rakitnica, Ljuta, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Bijela, Krupac, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica, Neretvica, Ugrovača, Buna, Trebižat, Bregava, Norin, Rama
Države: Bosna i Hercegovina, Hrvatska
Gradovi: Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Metković, Opuzen
Slijev: jadranski
Ulijeva se u: Jadransko more
Plovna od - do: od Metkovića do ušća kod Ploča

SMJEŠTAJ RIJEKE NERETVE


Neretva je rijeka dužine 225 kilometara u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Rijeka Neretva je najdulja i najveća rijeka u istočnom jadranskom slivu. Neretva izvire na nadmorskoj visini od 1.095 metara ispod planina Zelengore i Lebršnik u BiH i kroz tu zemlju protječe u dužini od 203 km, da bi posljednjih 22 km tekla kroz Hrvatsku.

Neretva od izvora prema ušću prvotno teče od jugoistoka prema sjeverozapadu, tvoreći tako i sjevernu stranicu Hercegovine. Nedaleko od Konjica i Ramskog kraja skreće prema jugu, i teče u smjeru od sjevera prema jugu.

Njene pritoke u gornjem toku su Repešnica, Rakitnica i Ljuta sa desne, te Lađanica, Župski Krupac, Bukovica i Bijela s lijeve strane.

Tu su još i Krupac, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica i Neretvica.

U svom gornjem toku, sve do Čapljine, Neretva je kanjonska rijeka, a zapadno od Konjica ulijeva se u akumulacijsko jezero Jablanica. Od morske obale do Metkovića (20km) Neretva je plovna, od Opuzena se dijeli na dvanaest rukavaca koji čine njezinu deltu, a u Jadransko more utječe u blizini Rogotina i Ploča.


Zanimljivosti

* Neretvani, ili popularnije, Neretvanski gusari, dugo su bili strah i trepet Jadranskog mora, a Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se 18. rujna, kada su Neretvani davne 887. godine u bitci kod Makarske porazili mletačku flotu dužda Kandijana, čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.

* Poprište je Bitke na Neretvi, jedne od poznatijih bitaka iz drugog svjetskog rata na području europskog jugoistoka. Upravno-teritorijalno, bitka se odvila na području današnje Bosne i Hercegovine, a tada je to bilo na području NDH.

* Svake godine, druge subote u kolovozu na Neretvi se vozi poznati turističko-sportski spektakl, Maraton lađa na Neretvi.

* Delta Neretve je poznato uzgajalište mandarina, lubenica, rajčica, grožđa i mnogobrojnih drugih poljoprivrednih prozvoda.

* Iznimno je bogata jeguljom, koja je uz žabe sastavni dio najpoznatijeg lokalnog gastronomskog specijaliteta, Neretvanskog brudeta